Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima

Marko Karadžić |10. 12. 2011.

10. decembra 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu Deklaraciju o ljudskim pravima i zbog toga je današnji dan proglašen međunarodnim danom ljudskih prava.

Ujedinjene nacija posvetile su današnji dan promociji i zaštiti ljudskih prava putem društvenih mreža.

Svaki dan treba da bude dan ljudskih prava, jer nema ni političkog ni ekonomskog napretka društva bez zdravog sistema vrednosti koji počiva na sledećim principima potvrđenim kroz Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima:

Član 1.

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena

razumom i svešću i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.

Član 2.

Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u

pogledu rase, boje, pola, jezika, veroispovesti, političkog ili drugog mišljenja,

nacionalnog ili društvenog porekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se

praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili

teritorije kojoj neko lice pripada, biloda je ona nezavisna, pod starateljstvom,

nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena.

Član 3.

Svako ima pravo na život, slobodu i bezbednost ličnosti.

Član 4.

Niko se ne sme držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su

u svim oblicima.

Član 5.

Niko se ne sme podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovečnom ili ponižavajućem

postupku ili kažnjavanju.

Član 6.

Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt.

Član 7.

Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravobez ikakve razlike na podjednaku zaštitu

zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši

ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.

Član 8.

Svako ima pravo na delotvorni pravni lek pred nadležnim nacionalnim sudovima protiv

dela kojima se krše osnovna prava koja su mu priznata ustavom ili zakonima.

Član 9.

Niko ne sme biti proizvoljno uhapšen, pritvoren, niti proteran.

Član 10.

Svako ima potpuno jednako pravo na pravično javno suđenje pred nezavisnim i

nepristrasnim sudom koji će odlučiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti

svake krivične optužbe protiv njega.

Član 11.

1. Svako ko je optužen za krivično delo ima pravo da se smatra nevinim dok se na osnovu

zakona krivica ne dokaže na javnom pretresu na kojem su mu obezbeđena sva jamstva

potrebna za njegovu odbranu.

2. Niko se ne sme osuditi za dela ili propuštanja koja nisu predstavljala krivično delo po

unutrašnjem ili međunarodnom pravu u vreme kada suizvršena. Isto tako ne sme se

izricati teža kazna od one koja se mogla primeniti u vreme kada je krivično delo izvršeno.

Član 12.

Niko se ne sme izložiti proizvoljnom mešanju u privatni život, porodicu, stan ili prepisku,

niti napadima na čast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvog mešanja

ili napada.

Član 13.

1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine države.

2. Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, uključujući svoju vlastitu, i da se vrati u

svoju zemlju.

Član 14.

1. Svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama azil od proganjanja.

2. Na ovo pravo se ne može pozvati u slučaju gonjenja koje se istinski odnosi na krivična

dela nepolitičke prirode ili na postupke protivne ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Član 15.

1. Svako ima pravo na državljanstvo.

2. Niko ne sme samovoljno biti lišen svog državljanstva niti prava da promeni

državljanstvo.

Član 16.

1. Punoletni muškarci ižene, bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili

veroispovesti, imaju pravo da sklope brak i da zasnuju porodicu. Oni su ravnopravni

prilikom sklapanja braka, za vreme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda.

2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stupaju u brak.

3. Porodica je prirodna i osnovna ćelija društva i ima pravo na zaštitu države i društva.

Član 17.

1. Svako ima pravo da poseduje imovinu, sam i u zajednici s drugima.

2. Niko ne sme biti samovoljno lišen svoje imovine.

Član 18.

Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti; ovo pravo uključuje slobodu

promene veroispovesti ili uverenja i slobodu dačovek sam ili u zajednici s drugima,

javno ili privatno, manifestujesvoju veru ili uverenje podučavanjem, običajima,

molitvom i obredom.

Član 19. Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvatai pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravoda traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20.

1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

2. Niko se ne može primorati da pripada nekom udruženju.

Član 21.

1. Svako ima pravo da učestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje,

neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.

2. Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu službu u svojoj zemlji.

3. Volja naroda je osnova državne vlasti: ova volja treba da se izražava na povremenim i

slobodnim izborima, kojiće se sprovoditi opštim i jednakim pravom glasa, tajnim

glasanjem ili odgovarajućim postupkom kojim se obezbeđuje sloboda glasanja.

Član 22.

Svako, kaočlan društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje

privredna, društvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan

razvoj svoje ličnosti, uz pomoć države i putem međunarodne saradnje, a u skladu sa

organizacijom i sredstvima svake države.

Član 23.

1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i zadovoljavajuće

uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad.

3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuću naknadu koja njemu i njegovoj

porodici obezbeđuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i kojaće, ako

bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite.

4. Svako ima pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa..

Član 24.

Svako ima pravo na odmor i razonodu, uključujući razumno ograničenje radnog vremena

i povremeno plaćeni odmor.

Član 25.

1. Svako ima pravo na standard života koji obezbeđuje zdravlje i blagostanje, njegovo i

njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan i lekarsku negui potrebne socijalne

službe, kao i pravo na osiguranje u slučaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljenja, udovištva, starosti ili drugih slučajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti

nezavisnih od njegove volje.

2. Majke i deca imaju pravo na naročito staranje i pomoć. Sva deca, rođena u braku ili

van njega, uživaju jednaku socijalnu zaštitu.

Član 26.

1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim

i nižim školama. Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehničko i stručno obrazovanje

treba da bude svima podjednako dostupno na osnovu njihove sposobnosti.

2. Obrazovanje treba da bude usmereno ka punom razvitku ljudske ličnosti i učvršćivanju

poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapređuje razumevanje,

trpeljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim i verskim grupama, kao i delatnost

Ujedinjenih nacija za održanje mira.

3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju decu.

Član 27.

1. Svako ima pravo da slobodno učestvuje u kulturnom životu zajednice, da uživa u

umetnosti i da učestvuje u naučnom napretku i u dobrobiti koja otuda proističe.

2. Svako ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proističu iz svakog

naučnog, književnog ili umetničkog dela čiji je on tvorac.

Član 28.

Svako ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni

u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.

Član 29.

1. Svako ima obaveze prema zajednici u kojoj je jedino moguć slobodan i pun razvitak

njegove ličnosti.

2. U vršenju svojih prava i sloboda svako se može podvrgnuti samo onim ograničenjima

koja su predviđena zakonom isključivo u cilju obezbeđenja potrebnog priznanja i

poštovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja pravičnih zahteva morala, javnog

poretka i opšteg blagostanja u demokratskom društvu.

3. Ova prava i slobodese ni u kom slučaju ne mogu ostvarivati protivno ciljevima i

načelima Ujedinjenih nacija.

Član 30.

Nijedna odredba ove Deklaracije ne može se tumačiti kao pravo za ma koju državu,

grupu ili lice da obavlja bilo koju delatnost ili da vršibilo kakvu radnju usmerenu na

rušenje prava i sloboda koji su u njoj sadržani.


Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (0)

Ne postoje komentari za vest. Budi prvi koji će komentarisati!