Kriza
Vladimir Gligorov | 29.08.2008.
U Americi se mnogo govori o krizi, ali se nema utisak da je raspoloženje javnosti značajno lošije. Gledajući konvenciju Demokratske stranke, stiče se utisak da ekonomske teme nisu onoliko važne koliko bi se moglo očekivati, s obzirom na opšte uverenje da se recesija ne može izbeći.
U Evropskoj uniji, opet, atmosfera je znatno gora, neki kažu da nikada
nije bila gora. Proizvodnja je čak imala negativnu stopu rasta u drugom
kvartalu, a očekivanja za treći kvartal nisu ništa bolja. Što bi
značilo da privreda Evropske unije zadovoljava tehnički uslov da se
kaže da je u recesiji.
Razlika nije samo u raspoloženju Amerike i Evropske unije, već i u
izjavama političara, gde su one američkih više optimistične u odnosu na
izjave evropskih političara. U političkim debatama u Americi dominantna
tema, bar kada je reč o privrednoj politici, jeste da li je potrebno
povećati ili smanjiti poreze. U Evropskoj uniji ne raspravlja se mnogo
o porezima. Zašto?
Ključna razlika između Amerike i Evropske unije jeste ta što je prva
sklona aktivističkoj privrednoj politici, a druga se u najvećoj meri
pridržava pravila. Ova, opet, razlika proističe iz činjenice - ovo će
možda neke iznenaditi - što je osetljivost američkih vlasti na
nezaposlenost znatno veća u odnosu na evropske. Tako da američke
vlasti, monetarne i fiskalne, reaguju odmah, dok evropske ne mogu da
čine gotovo ništa.