Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

Kriza

Vladimir Gligorov | 29.08.2008.

U Americi se mnogo govori o krizi, ali se nema utisak da je raspoloženje javnosti značajno lošije. Gledajući konvenciju Demokratske stranke, stiče se utisak da ekonomske teme nisu onoliko važne koliko bi se moglo očekivati, s obzirom na opšte uverenje da se recesija ne može izbeći.

U Evropskoj uniji, opet, atmosfera je znatno gora, neki kažu da nikada nije bila gora. Proizvodnja je čak imala negativnu stopu rasta u drugom kvartalu, a očekivanja za treći kvartal nisu ništa bolja. Što bi značilo da privreda Evropske unije zadovoljava tehnički uslov da se kaže da je u recesiji.

Razlika nije samo u raspoloženju Amerike i Evropske unije, već i u izjavama političara, gde su one američkih više optimistične u odnosu na izjave evropskih političara. U političkim debatama u Americi dominantna tema, bar kada je reč o privrednoj politici, jeste da li je potrebno povećati ili smanjiti poreze. U Evropskoj uniji ne raspravlja se mnogo o porezima. Zašto?

Ključna razlika između Amerike i Evropske unije jeste ta što je prva sklona aktivističkoj privrednoj politici, a druga se u najvećoj meri pridržava pravila. Ova, opet, razlika proističe iz činjenice - ovo će možda neke iznenaditi - što je osetljivost američkih vlasti na nezaposlenost znatno veća u odnosu na evropske. Tako da američke vlasti, monetarne i fiskalne, reaguju odmah, dok evropske ne mogu da čine gotovo ništa.

Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (1)
anonymous [neregistrovan/a] (01.09.2008, 20:17)
Deterministicki haos
Brza reakcija americke vlasti na porast procenta nezaposlenosti je posledica toga sto americka ekonomija je u znatno vecoj meri strukturirana na kreditiranju potrosnje pojedinaca i porodica, mi to dobro kazemo "zivi se na kreditima". Kad procenat nezaposlenosti raste, kao sto je sada slucaj, ljudi ostaju bez posla i ne mogu odplacivati kredite, tako da to dovodi do poremecaja koji cine sistem globalno ne observabilnim - ili nasim recima tesko predvidiv da bi se kasnije mogao lakse izregulisati. Sve ovo se dogodilo skoro i nastavlja se dogadjati u Americi. Problem za svaku mediokritetsku vladu kao sadasnja americka je sto ne mogu na vreme prepoznati jittere kao vrsta poremecaja koji se javljaju znatno ranije pre nego sto nastane strukturni poremecaj. Zapravo, jos nisu pronadjeni nacini kojima bi se unapredio globalni sistem u pogledu observabilnosti pa dogadjaji kao recesija su vec postali pseudoperiodicni iako se mogu izbeci u vecoj ili manjoj meri.