Oluja
Vladimir Gligorov | 10.12.2008.
Vlada je, konačno, došla do predloga budžeta i poslala ga Skupštini. Kako tekst još uvek nije dostupan javnosti, od posebnog su značaja izjave autora, znači ministara. Ključno pitanje jeste na kojim je pretpostavkama o kretanju privrednih aktivnosti zasnovan predlog budžeta? I, na osnovu toga, šta se želi njime postići? Odgovori su, za sada, izostali.
Ministarka finansija je smatrala da je slikovito izražavanje razumljivije javnosti od, recimo, kvantitativnih podataka i objašnjenja o njihovoj zasnovanosti. Dakle, za razliku od onih koji bi da se odupru oluji, Srbija će se na nju osloniti. Znači li to nešto?
Obično se smatra da je dobro da privredna politika bude, kako se to kaže, protivciklična, dakle, slikovito rečeno, da ide protiv vetra. To znači da budžet bude u suficitu kada je privredni rast visok, a u deficitu kada je recesija.
U Evropskoj unije je pravilo da u proseku, dakle u toku čitavog poslovnog ciklusa, bude u ravnoteži ili u suficitu. Isto pravilo o ponašanju po vetrovitom vremenu važi i za monetarnu politiku: kamatna stopa bi trebalo da pada kada se usporava, a da raste kada se ubrzava privredni rast.
Srpske će se privredne vlasti pridržavati suprotnog pravila, kako nas obaveštava ministarka. To su činile i do sada. Budžetski deficit je povećavan sa ubrzanjem privrednog rasta, a i cene su rasle po visokoj stopi u isto vreme. Dozvolile su, da tako kažem, da im vetar duva u leđa. Ako bi se sada činilo isto, i to kada je oluja, to bi značilo da će privredna politika delovati recesiono u vreme recesije. S nadom da ih neće odneti oluja.











