Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

Globalno podgrevanje

Vladimir Lukić | 25. 11. 2009.

Kao i mnogo puta do sada kod nas, tema klimatskih promena svela se na spekulacije da li je ledeno doba uopšte i postojalo, a ne na pitanje da li u se u Republici Srbiji ispunjavaju međunarodno prihvaćene obaveze. Dok naša Vlada za najveći uspeh smatra organizovanje okruglih stolova i uporno usvajanje deklaracija o spremnosti RS da se nekada, kada se steknu svi uslovi, uključi u konkretne aktivnosti.

A, sada svi se pitaju zašto je to bitno za jednu tako malu državu kao što je Srbija i u svetskim razmerama malog emitera gasova sa efektom staklene bašte. Bitno je jer je to jedna od retkih prilika gde možemo steći prednosti na osnovu svoje nerazvijenosti. Jer, za one koji tvrde suprotno, Konvencija UN o klimatskim promenama i prateći Kjoto Protokol uzeli su u obzir razlike u stepenu privrednog razvoja različitih zemalja i u skladu sa time odredili pojedinačne odgovornosti za posledice klimatskih promena.

Međunarodni obavezujući sporazumi o klimatskim promenama zasnivaju se na dva osnovna principa:

  • princip predostrožnosti, koji kaže da se moraju predvideti aktivnosti za sprečavanje nastanka velikih i nepovratnih posledica na životnu sredinu, iako ne postoje (još) precizne naučne potvrde,
  • princip zajedničke, ali različite odgovornosti, koji uzima u obzir različiti stepen uticaja na životnu sredinu pojedinih zemalja.

Na osnovu ovih, kao i mnogih drugih principa, od početka 1990-ih zasnivaju se međunarodni sporazumi, kao i regionalni i nacionalni propisi. Dakle, negiranje međunarodno prihvaćenih normi i vrednosti, drži nas na istom nivou u međunarodnim odnosima koji gajimo u kontinuitetu već 20-ak godina.

Za zemlje u razvoju nisu propisane obaveze smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali su razvijeni mehanizmi finansiranja takvih projekata koji treba da pomognu u modernizaciji tehnologija i unapređenju kvaliteta životne sredine. Razvijene zemlje tako ulažu u projekte Mehanizma čistog razvoja u zemljama u razvoju.

Razvijene zemlje ulažu u tehnologije zemalja u razvoju, najčešće u energetskom sektoru, grejanju i transportu i time ispunjavaju obavezu svoje zemlje na teritorijama drugih država. Srbija bi na taj način imala koristi od modernizacije svoje zastarele tehnologije i sprečavanja zagađenja u svojoj sredini.

Sa druge strane, Republika Srbija preuzima obaveze u izradi kompletnih registara gasova sa efektom staklene bašte, definisanju institucionalnih i finansijskih potreba i definisanju i usvajanju mera za ublažavanje posledica klimatskih promena. Konvencija UN i Kjoto Protokol predviđaju i finansijsku pomoć za ispunjavanje ovih obaveza.

Srbija svojim neefikasnim radom na sprovođenju međunarodnih obaveza nije obezbedila preduslove za transfer tehnologija, znanja i investicija, što je i njena obaveza u skladu sa Okvirnom konvencijom UN o promeni klime i Kjoto Protokolom. Iako bi navedena saradnja u investicijama mogla da unapredi stanje životne sredine u Srbiji.

Dve godine nakon ratifikovanja Kjoto Protokola nije napravljen registar gasova, niti je pripremljen Prvi izveštaj za Sekretarijat UN. Što je preduslov bilo kakve saradnje i dobijanja podrške za projekte u Srbiji. Jer da bismo mogli da kažemo za koliko ćemo do 2020. godine da smanjimo npr. koncentraciju ugljen-dioksida, moramo da znamo kolika je ona sada. I da na tom osnovu baziramo procene potreba i mogućnosti.

Nastupajuća Konferencija u Kopenhagenu treba da donese odgovore na pitanja da li će velike svetske privrede kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države prihvatiti obavezno smanjenje gasova sa efektom staklene bašte i na koji način će se finansirati projekti u zemljama u razvoju. I da li će se EU, kao što se najavljuje, obavezati na smanjenje gasova za 30%.

Nijedno od ovih pitanja neće doneti odgovor od značaja za nas, ukoliko naša zemlja ne postigne mnogo više od ovoga što je postigla do sada.


Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (2)
Dušan Gamser [neregistrovan/a] (27.11.2009, 17:37)
Energetska efikasnost
U svetu je i dalje debata je li globalno zagrevanje (koliko ga uopšte ima) antropogeno ili ne. Kao mala zemlja, Srbija ne može uticati na velike svetske političke igrače koji bezobzirno spinuju ovu ili onu ekstremnu tezu. Ali, može mudro iskoristiti ovu halabuku oko GZ i doći do sredstava da poboljša sopstvenu energetsku efikasnost, smanji opšti nivo zagađenja i uopšte unapredi životnu sredinu.
Milica [neregistrovan/a] (26.11.2009, 15:57)
RE
Vec nekoliko puta citam vase tekstove i moram vam priznati dsu odlicni.Ovaj tekst bas detaljno prikazuje stanje, ne samo u oblasti zivotne sredine, vec i dalje energetike i tehnologije.Tehnologija u Srbiji, prema jednom drugom clanku kaska za onom u EU 2 decenije, sto dovoljno govori o prethodnim vlastima.