Privatizacija budućnosti
Zoran Ostojić | 15.10.2007.
Cena za dodatnih tri meseca pregovora o Kosovu je ispostavljena prilikom posete čelnika državne ruske kompanije Gasprom Srbiji. U razgovoru sa Predsednikom Srbije i Vlade jasno su poručili da ima šansi da budući gasovod «Južni potok» ide preko Srbije samo ako dobiju NIS. Ovakva ucena nije iznenađenje pošto Koštunicina vlada već duže vreme poručuje zapadu da će ga, zbog stava o Kosovu, kazniti tako što će Srbija favorizovati ruski kapitala. Po sistemu «ako priznate Kosovo nemate šta da tražite u Srbiji». Ova politika se najbolje vidi iz nedavne izjave Podpredsednika Vlade Božidara Đelića da mi želimo svačiji kapital, ali da je ruski prvi među jednakima. Nije potrebno posebno objašnjavati koliko je ova politika pogubna po evro-atlansku budućnost zemlje. Niti da, za odustajanje od puta koji je izabran 5. oktobra, stranke koje čine vladu nisu dobile mandat na prošlim izborima.
Ali šta znači ova strategija za džep građana. Pa da će i dalje plaćati skup benzin. Jer ovde se radi o zameni domaćeg državnog monopola, monopolom strane države. A svaki monopol znači ekstra profit za monop[olistu ili kartelistu na račun potrošača. Zato je LDP protiv svih monopola i kartela. Naše države, našeg privatnog kapitala, stranog privatnog kapitala, strane države. Još u predizbornoj kampanji smo govorili da je suština privatizacije javnog sektora u uvođenju konkurencije, a ne zamena državnog monopola nekim drugim. Samo tako će građani dobiti kvalitetniju i jeftiniju uslugu ili proizvod.
Dakle NIS prvo treba podeliti u nekoliko firmi, pa njih prodati različitim kupcima. To znači da ne može neko da kupi obe rafinerije niti svih 700 pumpi NIS-a.
Zamislite da uz 170 pumpi koje ima Lukoil, 350 Nisovih pumpi kupi recimo Šel, a 350 neko dtreći. Kakva bi to konkurencija bila. Ili recimo da dve rafinerije kupe dve različite kompanije uz slobodan uvoz naftinih derivata.
Neko će reći da bi tako država dobila manje para, jer ne prodaje tržišni monopol. To je tačno kratkoročno. Ali bi zato građanima ostalo više para što bi, na duži rok, značilo i više para za državu kroz poreze i akcize.
U suprotnom, ako neko kupi ceo NIS, sve buduće vlade Srbije biće marionete tog monopola. Ta kompanija moći će da netera vladu da vodi ekonomsku politiku u interesu kompanije, a ne države. Jer će moći da obori vladu kad god poželi. Uz Miškovića, koji to danas može recimo kroz marže na hranu, dobićemo stranu državu kao vlasnika Srbije. Mala je uteha što će tako Mišković deliti vlast nad svima nama sa još nekim.












Ne postoje komentari za vest. Budi prvi koji će komentarisati!