Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

LibNews 20

Nedelja, 12. 4. 2009.

BOJAN ĐURIĆ
APRILSKIH MINUS ŠEST

Srpska skupština se preselila u Dom Narodne skupštine, a sednice se od prošlog ponedeljka održavaju u sali koja nosi naziv Dom naroda. Tako se parlament preselio u novu-staru zgradu, pravljenu za potrebe političkog sistema u kojem je parlament trebalo da pokaže bolje, ali ne i pravo lice ondašnjeg sistema. U zgradu koja je pravljena kao reprezentativno zdanje, simbol novog troplemenog naroda. Šta treba da pokaže nova zgrada? Novi dvoplemeni (dvostubni) politički sistem? Onaj gde će vladati dve stranke od kojih je kod jedne sve drugačije samo je bedž isti, i druge, kod koje je sve isto, samo nema bedža?
Kada je u januaru 1929. suspendovan višepartijski politički život, verujem da je u Beogradu bilo neugodnih minus nekoliko stepeni.
Mnogima je, sigurno, bilo toplo što se u zemlji ukidaju i one tanke naznake demokratije, uprljane i podrivene oružanim sukobom u parlamentu i krizom koja se tada nije zvala globalnom, ali je svakako bila teška i opšta.
Danas međutim, između vladara i naroda nema posrednika, čak iako nisu formalno ukinuti ni parlament ni politički pluralizam. Više nema čak ni tema koje će, u tom „posredništvu”, razblažiti, uprljati ili obesmisliti parlament, vlada ili političke stranke. Skoro da uopšte više i nema politike.
U Srbiji je počeo april i napolju nije hladno. Skoro da je toplo kao u Egiptu. I tamo je, takođe, predsednik omiljen. Punih 27 godina. Ne znam, ipak, kako stoji stopa rasta ili pada bruto domaćeg proizvoda te zemlje. Znam kako je u Beogradu. Napolju plus 21, iznutra rapidan pad bruto društvenog proizvoda koji će do kraja godine biti oko minus šest indeksnih poena. Otprilike kao krajem 1992, one godine kada smo kao i sada „koristili našu zaostalost” kao šansu i prednost.
Ipak je minus šest. U aprilu to znači stanje šoka. Kada se doživi šok, posledice se ne osećaju odmah. To ne znači da ne treba na vreme misliti o njima.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ
“VIZIONARI” SU NAS UPROPASTILI
ODLOMAK IZ INTERVJUA SLOBODNOJ DALMACIJI

Za političara je pogubno uživljavanje u ulogu neshvaćenog usamljenika. Samodovoljni vizionari su nas i upropastili. Najbahatiji su na sudovima ili se kriju, dok mi normalni, i u Srbiji i u Hrvatskoj, tražimo načine da nam to ne uništi i budućnost.
U ovoj seriji intervjua, naši balkanski sugovornici razilazili su se oko mnogih pitanja vezanih uz Balkan, a jedino su se svi složili da je na Balkanu najgora srpska nacionalistička politika. Kako su Srbi uspjeli postati “glavni negativci” Balkana?
– Žao mi je što se sagovornici nisu složili oko nekih mnogo konstruktivnijih ocena ili predloga. Priča o negativcima i pozitivcima nema mnogo veze za stvarnim životom. Ta pojednostavljivanja imaju smisla samo u dramaturškim klišeima, kada želite da smestite godine i decenije u nekoliko poruka i zaključaka. U realnosti, pa i onoj koja nam se devedesetih sručila na živote, bilo je mnogo više inercije, slabosti demokratije i zloupotrebe vlasti, nego priče o dobrim i lošim momcima.
Koji bi, po Vašemu mišljenju, bio glavni grad Balkana?
– Nadam se da će to postati Brisel. Naravno, kao administrativno središte i simbol naše evropeizacije.
U Evropi u kojoj se, kao u svakoj uređenoj decentralizovanoj zajednici, može udobno živeti i u unutrašnjosti, pa čak i na periferiji.

ZAŠTO DRŽAVA I JAVNA PREDUZEĆA FINASIRAJU PRAVDU?
POSLANIČKA PITANJA SLOBODANA MARAŠA

Zašto su praktično jedini oglašivači u dnevnom listu Pravda velike državne kompanije poput TELEKOMA, MOBILNE TELEFONIJE SRBIJE I LUTRIJE SRBIJE?
Koji je komercijalni, strateški, politički ili državni interes da se novcem poreskih obveznika, i to u milionskim iznosima, finansira promotivno glasilo navodno opozicione stranke Aleksandra Vučića?
Zašto se kompanije koje kontroliše proevropska vlada oglašavaju i time omogućavaju izlaženje lista čija je orijentacija antievropska i izolacionistička, a čiji je urednik Predrag Popović, lice koje je bilo urednik Nacionala koji je zbog kršenja zakona zabranjen tokom vanrednog stanja?
Da li vlada i premijer u okviru programa štednje vode računa o marketinškim troškovima kompanije kao što su Telekom ili Lutrija Srbije?
Zašto ove kompanije koriste samo jednu marketinšku agenciju, u sastavu kompanije Srđana Šapera, savetnika predsednika Tadića, i da li možda imaju višak zaposlenih u svojim marketinškim odeljenjima, jer očigledno to za njih i to na loš način radi kompanija sa strane?
Nadam se da će mi premijer odgovoriti, ovde u parlamentu ili zvaničnim dopisom, ne bih voleoda to bude plaćenim oglasom u Pravdi. Ne bih želeo da napravim još veći trošak poreskim obveznicima.

ODBOR ZA PRAVOSUĐE LDP: NOVI UDAR NA PRAVNI SISTEM

Nakon Ustavnog suda, sada ćemo dobiti i sudove opšte nadležnosti u koje se biraju sudije koje zavise od pozitivnog mišljenja organa u kojem će presudan uticaj imati članovi koji su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno vladine većine. Niko u Srbiji, ni kandidati za sudije i tužioce ni obični građani, posle ovoga neće poverovati da će opšti izbor u pravosuđu biti obavljen bez direktnih međustranačkih pogodbi i političke potvrde vladajućih stranaka.
S obzirom da u Visokom savetu sudstva nije izabrano svih šest predloženih kandidata iz reda sudija, kao ni predstavnici advokatske komore i pravnih fakulteta, vlast je političkom odlukom dovela do toga da pravnici profesionalci budu u manjini u Visokom savetu, što dodatno ugrožava kredibilitet i nezavisnost tela koje treba da izvede opšti izbor svih sudija.

Iz JAVE...

nedelja 29. mart: Pobedom protiv krize!
... Ova pobeda je utoliko značajnija jer dolazi u trenutku ubrzanih evropskih integracija i sazrevanja demokratije u Crnoj Gori ...
Saopštenja DPS-a nakon ubedljive pobede na izborima
ponedeljak 30. mart: Život je zakon!
... Pre godinu i po dana pozvao nas je telefonom i majci, koja se tada javila, rekao: ‘Ovo neće proći bez žrtava’, samo zato što mu je moj otac presudio da plati kaznu od oko 1.000 dinara zbog narušavanja javnog reda i mira ...
utorak 31. mart: Trećina manje od slabog!
... U odnosu na februar lane, u proizvodnji kapitalnih proizvoda zabeležen je pad od 35,9 odsto, kod trajnih proizvoda za široku potrošnju 34,5 odsto, a repromaterijala 33,1 odsto ...
sreda 1. april: Miladinom protiv krize!
... Postizanjem dogovora nakon šest meseci pregovaranja, razrešeni su problemi koji bi mogli da opterećuju odnose Srbije i SAD ...
Slobodan Homen, vođa pregovaračkog tima o isplati štete u slučaju Kovačević
četvrtak 2. april: Oksimoron!
... Vlada razmatra da smanji plate u državnoj administraciji i poveća akcize da bi obezbedila uštedu u budžetu ...
Rasim Ljajić o najnovijem predlogu mera za ublažavanje krize
petak 3. april: Pa, naravno!
… Uvođenje solidarnog poreza, kao mera štednje zbog svetske finansijske krize, bilo je ideja Međunarodnog monetarnog fonda …
Rasim Ljajić o nedužnosti Vlade
subota 4. april: Statistika i stvarni život!
... Na režimu slobodne trgovine nalazi se 95 odsto proizvoda, ali režim ne obuhvata automobile ...
Ivica Dačić o sporazumu sa Rusijom i izuzecima od njega

Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (0)

Ne postoje komentari za vest. Budi prvi koji će komentarisati!