Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

Predlog Zakona protiv diskriminacije

O b r a z l o ž e nj e

I USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u članu 97. st. 1. tač. 2. i čl. 99. st. 1. tač. 7. Ustava Republike Srbije koji koji utvrđuju nadležnost Republike Srbije i ovlašćenje Narodne skupštine da donosi zakone.

II RAZLOZI ZA DONOŠENjE

Predlagač podnosi ovaj Predlog zakona u nameri da u pravnom poretku Republike Srbije bude obezbeđena potpuna i efikasna primena ustavnog načela jednakosti građana i zabrane diskriminacije.

Postojeći pravni poredak ne obezbeđuje ovakvu zaštitu s obzirom da naše zakonodavstvo ne sadrži celovit sistem pravnih normi koje će pružiti efikasna jemstva jedinstvenog zakonskog odgovora na Ustavom i ratifikovanim međunarodnim ugovorima garantovanu zaštitu od diskriminatornog postupanja. Ustavna regulacija u ovoj oblasti očigledno nije dovoljna. S obzirom na dosadašnje iskustvo i relativno često ćutanje domaćeg pravnog poretka na slučajeve direktne ili posredne diskriminacije, potrebno je na jednom mestu, posebnim zakonom, odrediti osnovna pravna sredstva za definiciju diskriminacije i efikasnu borbu protiv nje. Danas sve više zemalja pribegava ovakvom rešenju da se posebnim zakonom uredi ova pitanja i time odgovori na različite oblike diskriminacije i osnove za njeno sprovođenje (rasa, nacionalana, etnička ili verska pripadnost, pol, jezik, socijalno poreklo, seksualno opredeljenje, invaliditet…).

II OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

Donošenjem ovakvog zakona bi bilo omogućeno da se uvedu jedinstveni i jasni standardi za prepoznavanje diskriminacije i njeno pravovremeno sankcionisanje. Zakon uvodi najvažnije pravne institute vezane za diskriminaciju: opštu zabranu diskriminacije, oblike diskriminacije, naročito teške slučajeve diskriminacije, načelo jednakih prava i obaveza, obaveze države i posebnu zabranu zloupotrebe prava. Pored toga, Predlog zakona sadrži i posebne oblike diskriminacije i efikasne mehanizme zaštite od diskriminacije.

U Predlogu zakona:
1. izrazi “diskriminacija” i “diskriminatorsko postupanje” označavaju svako pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva) u odnosu na lica ili grupe, kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koje se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, polnom identitetu, seksualnoj opredeljenosti, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom stanju, osuđivanosti, starosti, izgledu i drugim ličnim svojstvima (dalje: “lična svojstva”);
2. izrazi “lice” ili “svako” označavaju onog ko boravi na teritoriji Republike Srbije ili na teritoriji pod njenom jurisdikcijom, bez obzira na to da li je državljanin Republike Srbije, neke druge države ili je lice bez državljanstva;
3. izraz “građanin” označava lice koje je državljanin Republike Srbije;
4. izraz “državni organi” označava organ zakonodavne, izvršne i sudske vlasti; organ teritorijalne autonomije i lokalne samouprave; organ upravljanja javnih ustanova, zadužbina i drugih tela čiji je osnivač Republika, teritorijalna autonomija ili lokalna samouprava, kao i organ upravljanja javnih preduzeća ili preduzeća čiji je većinski vlasnik Republika, teritorijalna autonomija ili lokalna samouprava.
5. izraz “međunarodni sporazum” označava međunarodni ugovor i svaki drugi međunarodni akt koji obavezuje Republiku Srbiju.
6. izraz “dobrovoljni ispitivač diskriminacije” označava lice koje samostalno ili zajedno sa drugim licima svesno pristupa ličnoj i neposrednoj proveri primene pravila o zabrani diskriminacije u konkretnim slučajevima, javljanjem na objavljeni oglas, odlaskom na mesta na kojima se pružaju javne usluge ili na drugi način.
Svi pojmovi koji se koriste u ovom zakonu u muškom rodu obuhvataju iste pojmove u ženskom rodu.

III FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti posebna sredstva u budžetu Republike Srbije.

IV RAZLOZI ZA DONOŠENjE PO HITNOM POSTUPKU

Predlagač smatra da bi usvajanje po hitnom postupku otklonilo opasnost koja preti od učestalih slučajeva kršenja proklamovane zabrane diskriminacije koji na ozbiljan način ugrožavaju funkcionisanje ustavnog poretka Republike Srbije. Pored toga, odlaganje usvajanja zakona može do dovede do teških posledica po sigurnost i ostvarivanje prava i sloboda koje garantuju naše pravo i potvrđeni međunarodni ugovori čime bi nastala i moguća odgovornost države na međunarodnom planu.

Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (2)
Parlamentarni biro LDP [neregistrovan/a] (24.03.2009, 14:21)
Re: Predlog
Poštovana Vesna, ovim zakonom je strogo zabranjena i diskriminacija na osnovu zdravstvenog stanja i diskriminacija na osnovu invaliditeta. LDP je podneo amandman kojim se ta zaštita pojačava i očekujemo da će biti prihvaćen. Pored toga, u Srbiji već postoje slične zabrane u Zakonu protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom. Naravno da razumemo da to nije dovoljno i da se u praksi te odredbe često krše. Zbog toga ćemo posle usvajanja ovog zakona naročito insistirati na njegovoj punoj primeni i kažnjavanju prekršilaca.
VESNA [neregistrovan/a] (23.03.2009, 19:01)
Predlog
a gde su predlog zakon zabrani dikriminacije sa ostoscenih sluha,jedna ta ooba gluna iz cacka je dobila otkaz ..o je diskriminacija,a zasto niste setili za ostoscenih sluha,nema prva za diskriminisat ,nema prava za otpustanja posla