Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

Zakon o agenciji za borbu protiv korupcije

Član 9

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA
POSLANIČKA GRUPA
Liberalno demokratska partija
31. mart 2009. godine
B e o g r a d

PREDSEDNICI NARODNE SKUPŠTINE

Na osnovu člana 147. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, podnosim amandman na Predlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom koji glasi:

AMANDMAN

Član 9. briše se.

Obrazloženje

Podnošenje ovog amandmana proističe iz opredeljenja da se u zakonu ukine koncept. tzv. procene radnih sposobnosti.
Procena radne sposobnosti može da ima opravdanje samo ako se radi o potrebi za selekcijom. Ako se radi o merama afirmativne akcije, kao što je ovde slučaj, onda jedino uspostavljanje sistema podrške obezbeđuje kvalitet profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja. Procenom radnih sposobnosti direktno će biti ugrožene osobe kojima usled socijalne izolovanosti, neuključenosti u proces obrazovanja ili neadekvatnog obrazovanja nije bilo omogućeno da steknu znanja i razviju sposobnosti i socijalne veštine.
Određivanje vrste podrške koja je potrebna nekoj osobi je kontinuiran proces. Kada se nekoj osobi pruži mogućnost da se uključi u društvo i da se kroz društvenu interakciju razvija, menjaće se i vrsta podrške koja joj je potrebna. Otuda, vrsta podrške nije nešto što može da odredi komisija na osnovu jednog kontakta sa određenom osobom. Tek u konkretnim situacijama u procesu rada, može se sagledati da li neki posao odgovara određenoj osobi i kakva vrsta podrške joj je potrebna da bi taj posao uspešno obavljala.

NARODNI POSLANIK
Vesna Pešić