Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

ZDRAVSTVO

Drugačija Srbija - Zdravstvo

ZDRAVSTVENI SISTEM I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

U svim modernim i odgovornim društvima zdravlje građana spada u njegove najveće vrednosti. Pravo na zdravlje je osnovna ljudska potreba i ljudsko pravo svakog pojedinca. Društvo koje ne brine o zdravlju svojih građana ne može ni da se razvija ni da se menja.

Zdravstveni sistem koji omogućava građanima da biraju kod koga će da se leče, umesto da lekari biraju koga će da leče.

Da bismo gradili zdravo društvo moramo imati dobro organizovanu zdravstvenu zaštitu. Savremena zdravstvena zaštita podrazumeva širok obuhvat građana i to ne samo sa pravom na korišćenje zdravstvene zaštite, nego i mogućnošću da ta zdravstvena zaštita pod jednakim uslovima bude dostupna svakom građaninu.

Reći danas da su ključni ciljevi ukupne, a posebno zdravstvene, socijalne i razvojne politike svakog društva, stalno podizanje nivoa zdravstvenog stanja i produženje života građana jeste opšte mesto. Reći da se zalažemo za pravičnost u izdvajanju sredstava za zdravstvenu zaštitu, za veću dostupnost zdravstvenih usluga svim građanima, za raspoređivanje sredstava prema zdravstvenim potrebama građana i podizanje efikasnosti i kvaliteta u pružanju usluga, niti je novo, niti je nepoznato. Više od šezdeset godina građani ove zemlje slušaju gluve monologe o ovakvim i sličnim ciljevima . Preživeli smo nebrojene eksperimente u «reformama» zdravstvenog sistema, u kojima smo na papiru imali neograničena prava na «besplatnu» zdravstvenu zaštitu, ali nam ta zdravstvena zaštita do danas nije postala ni dostupnija, a pogotovu ne besplatna.

Populistička iluzija o besplatnoj zdravstvenoj zaštiti jednom zauvek mora biti napuštena. Savremena zdravstvena zaštita skuplja je nego ikada, a naše društvo i većina njegovih građana neuporedivo siromašniji nego pre dvadeset godina. Zdravstveno stanje i starosna struktura stanovništva su nam među najnepovoljnijima u Evropi, a zdravstveni sistem zatvoren, inertan na promene, i iznad svega neefikasan .

U ovakvom sistemu svi su nezadovoljni, lekari i zdravstveni radnici niskim i destimulativnim platama i uslovima rada u državnim zdravstvenim ustanovama, privatni lekari nemogućnošću da se uključe u sistem pružanja usluga za obavezno zdravstveno osiguranje, a naročito građani koji moraju da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje koji im najčešće ne garantuje ni blagovremene, ni dostupne, ni kvalitetne zdravstvene usluge, ni druga prava iz zdravstvenog osiguranja.

Sakriveni iza već izlizanih floskula o stalno predstojećim reformama zdravstvenog sistema, zdravstveni sistem kao partijski feud i danas «uređuju» kvazi eksperti i zastupnici različitih oligarhijskih interesa onih kojima svaka transparentnost u tom sistemu krnji stečene monopole i smanjuje profite. I najnovije promene sistemskih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju samo su zakasnela i iznuđena reakcija na zahteve međunarodnih finansijskih institucija. Još jedan korak unazad i još jedan pokušaj da se u zatečenom sistemu ništa suštinski ne promeni.

A upravo ograničene mogućnosti izdvajanja za zdravstvenu zaštitu još više nas obavezuju da taj sistem menjamo, tako što ćemo ga učiniti efikasnijim i bližim potrebama građana. Svi raspoloživi podaci pokazuju da se promenama sistema i na datom nivou izdvajanja građanima Srbije može i mora obezbediti i više i kvalitetnijih zdravstvenih usluga .

Reforma zdravstvenog sistema mora da počne odmah i sada, mora da bude celovita, kontinuirana i suštinska, a ne demagoška.

Naš program reformi zdravstvenog sistema polazi od potreba građana i realno mogućih izdvajanja . On je zasnovan na analizi zatečenog stanja i raspoloživih resursa, koristi poznate modele razvijenih evropskih zemalja i uspešna tranziciona iskustva nama sličnih društava u užem i širem okruženju.

Program koji ćemo sprovesti obuhvata:

  • formulisanje jasne zdravstvene politike;
  • izvore i način finansiranja ukupnih zdravstvenih potreba;
  • obim, sadržinu prava iz zdravstvenog osiguranja,organizaciju i funkcionisanje
    zdravstvenog osiguranja;
  • mrežu zdravstvenih ustanova, podelu rada i efikasno pružanje zdravstvenih usluga;
    obrazovanje, zapošljavanje i stalno stručno usavršavanje zdravstvenih radnika;
  • deregulaciju i razgraničenje nadležnosti i odgovornosti, prava i obaveza svih učesnika u sistemu obezbeđivanja zdravstvene zaštite i prava iz zdravstvenog osiguranja;
  • decentralizaciju i aktivnu privatizaciju.

Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (1)
Svetlana [neregistrovan/a] (22.05.2009, 00:43)
besplatne stomatoloske usluge za studente
Smatram da su studenti izdrzavana lica, stoga bi trebalo da budu oslobodjeni placanja stomatoloskih usluga do zavrsetka svog skolovanja. Nepravedno je da redovni studenti, osim sto placaju skolarinu, imaju dodatne izdatke. Treba da im se izadje u susret.