Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

ZDRAVSTVENA POLITIKA

Drugačija Srbija - Zdravstvo

Zdravlje građana nije samo obaveza i odgovornost zdravstvene službe, već je obaveza svakog pojedinca i društva u celini. Sva moderna i organizovana društva imaju ozbiljnu strategiju i jasno formulisanu zdravstvenu politiku.

U Srbiji danas nema ni zdravstvene strategije, ni jasno formulisane zdravstvene politike, ni konzistentnog zdravstvenog sistema.

Dokument o zdravstvenoj politici mora jasno da definiše ciljeve zdravstvenog sistema zasnovane na zdravstvenim potrebama građana i realnim mogućnostima za njihovo ostvarivanje, korake u realizaciji zdravstvene politike, rokove, odgovornost za sprovođenje i potrebna sredstva i njihove izvore. Cilj je uspostaviti stabilne izvore finansiranja i obezbediti efikasnu upotrebu sredstava, uskladiti obim i vrste prava sa realnim izvorima finansiranja i stalno podizati kvalitet zdravstvene zaštite i zdravstvenog stanja stanovništva.

Primarna zdravstvena zaštita ne može više biti samo deklarativno proklamovani cilj, ona mora biti i praktično uspostavljena kao osnov ukupnog sistema zdravstvene zaštite građana Srbije. Na nivou primarne zdravstvene zaštite svim građanima pod istim uslovima mora se omogućiti da ostvaruju sve zdravstvene potrebe koje ne zahtevaju složenije ispitivanje i lečenje.

Nosioci primarne zdravstvene zaštite moraju postati izabrani lekar i njegov tim kao prva linija ulaska građana u sistem zdravstvene zaštite. Izabrani lekar mora biti slobodan izbor svakog građanina. Građanin mora imati slobodu i mogućnost da sam izabere svog ličnog lekara, bilo da je on privatni lekar ili zaposlen u državnoj ustanovi. Ni država ni osiguranje ne smeju ograničavati ovaj izbor. Uloga osiguranja je da sa tako izabranim lekarima i ustanovama u kojima rade zaključi ugovor o obezbeđivanju usluga primarne zdravstvene zaštite po istim kriterijumima i pod istim uslovima. Na ovaj način stvara se prva pretpostavka za ravnopravno uključivanje privatnog sektora u sistem pružanja zdravstvene zaštite i sagledavanje potrebnog broja lekara , opreme i kapaciteta u okviru državne zdravstvene službe.Primarna zdravstvena zaštita moraće biti izdvojena iz sadašnjih zdravstvenih kombinata, njena organizacija, kadrovi i oprema prilagođeni efikasnom zadovoljavanju prioritetnih zdravstvenih potreba građana. Obaveza stručnog osposobljavanje lekara za ulogu čuvara kapije zdravstvenog sistema prvi je i nužan preduslov za funkcionisanje ovog modela.

Lekarima na ovom nivou potrebno je zakonom poveriti ovlašćenja čuvara kapije za dalji ulazak u sistem zdravstvene zaštite. Obim i vrste usluga koje je dužan da obezbedi izabrani lekar na primarnom nivou moraju da budu precizno utvrđeni prema starosnoj dobi, polu i zdravstvenom stanju opredeljenih građana. Broj opredeljenih građana, njihova struktura i obim i vrste stvarno pruženih usluga moraju biti i osnov za ugovaranje primarne zdravstvene zaštite i za stimulativno plaćanje izabranih lekara.

Zdravstvena politika mora da bude usmerena u pravcu znatno veće decentralizacije i kombinovanja sistema javne i privatne zdravstvene službe gde god je to moguće, a posebno na nivou primarne zdravstvene zaštite.


Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (0)

Ne postoje komentari za vest. Budi prvi koji će komentarisati!