Potpisnici proglasa : Srbiju u Evropu – Evropu u Srbiju : Latinka Perović, Rajko Danilović, Mirko Tepavac, Sonja Biserko - Helsinški odbor za ljudska prava, Miljenko Dereta - Građanske inicijative, Maja Mićić - Inicijativa mladih za ljudska prava, Borka Pavićević - Centar za kulturnu dekontaminaciju, Vesna Petrović - Beogradski centar za ljudska prava, Milan Antonijević - Komitet pravnika za ljudska prava, Jelena Milić - Centar za evroatlantske studije, Dušan Bogdanović - Fond Biljana Kovačević Vučo, Bora Todorović, Jelisaveta Seka Sablić, Filip David, Vidosav Stevanović, Puriša Đorđević, Mirko Đorđević, Predrag Koraksić CORAX, Ratko Božović, Pavel Domonji, Ivan Kuzminović, Izabela Kisić, Svetislav Basara, Boško Jakšić, Dragoljub Todorović, Srđan Ćešić, Kosta Bunuševac, Josif Tatić, Janja Beč Neumann, Vladimir Kravčuk, Drago Kovačević, Goran Marković, Fahri Musliu, Pavle Sekeruš, Mirjana Karanović, Mirko Gaspari, Irfan Mensur, Ivon Jafali, Veljko Đurović, Srba Travanov, Dragan Velikić, Mijat Lakićević, Miladin Kovačević, Milojko Pantić, Dobrivoje Tanasijević – Den Tana, Olivera Ježina, Miša Brkić, Predrag Sarapa, Nadežda Gaće, Dinko Gruhonjić, Ivana Bajić, Srna Lango, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Stevan Filipović, Branislav Trifunović, Lena Bogdanović, Nikola Čuturilo, Biljana Cincarević, Vlada Divljan, Nikola Kojo, Marijana Pajvančić, Lazar Stojanović, Vladimir Goati, Srđan Gile Gojković, Aleksej Kišjuhas, Sanja Krstović, Aleksandra Vrebalov, Jaša Grobarov, Nataša Kandić, Nenad Novak Stefanović, Suzana Kostić, Stojan Bogdanović, Lazar Lalić

Nova ekonomija

Dogovor za budućnost - Srbija da radi! - Manifest 2009

DOGOVOR: JAKA SREDNJA KLASA™ I SNAŽNA EKONOMIJA

DINAMIČNA SRBIJA, TAKMIČARSKA I POBEDNIČ - KA PRIVREDA

Troškove krize ne sme da plati najzdraviji deo društva. Ekonomija mora da počiva na onima koji su hrabri, sposobni i pokazuju rezultate. Sadašnji udar na njih je nezaslužena kazna za to što su se u osam teških godina borili i izborili za lični uspeh. Nećemo dozvoliti da obračun sa krizom preraste u obračun sa srednjim slojem, onim uskim ali ključnim krugom ljudi koji su bili na dobrom putu da polako postanu sve snažnija srednja klasa. Sada, u najgorem trenutku, vlada prevaljuje na njihova leđa troškove svoje sporosti i kukavičluka, kako bi marginalnu dobit od krize usmerila prema velikim dobitnicima tranzicije.
LDP se i danas, kao i uvek od svog osnivanja, zalaže za otvorenu, privatnu, konkurentnu i preduzetnu ekonomiju. Postojeća kriza, koja se u našu ekonomiju nije samo prelila nego je u njenim davno prevaziđenim okvirima i eksplodirala, pokazala je da nas raniji propusti i odustajanje od reformi užasno koštaju. Kriza je veliki izazov i za svetske privrede. Zato se sada i kod nas, između ostalog, otvara prostor za novu reindustrijalizaciju zemlje. Velika ekspanzija svetske privrede u protekloj deceniji je kroz ove izazove zaustavljena, jer je, u izvesnoj meri, bila nerealna i nije se oslanjala na realni sektor. Zbog toga će se svetska ekonomija iz virtuelnih finansijskih šema neminovno spustiti u svet stvarne proizvodnje, tržišta roba i trijumfa onih koji imaju kvalitetniji, jeftiniji i trajniji proizvod. Kroz novu reindustrijalizaciju, svođenje privrede u održive okvire i efikasnijii pravni sistem možemo taj trenutak da iskoristimo za napuštanje neodrživog modela u kojem je država i dužnik i poverilac i vlasnik u ekonomiji. Slobodna ekonomija nije propala, ali je kriza očigledno otvorila prostor za novu ulogu pomoći države u restruktuiranju velikih kompanija, povećanju odgovornosti njihovih uprava i garanciji njihovog razvoja na mnogo zdravijim osnovama i održivim programima.
Mali i srednji biznis moraju biti prioritet ekonomske politike. Zato predlažemo sistem mera koje će favorizovati preduzetnički duh i hrabrost, zaštiti postojeće projekte i pripremiti privredni sistem za uspeh na regionalnim i evropskim tržištima. I veliki sistemi imaju svoje mesto i u novoj ekonomiji. Zato ne želimo da ih tretiramo samo kao ostatke neuspešnih ekonomskih eksperimenata u prošlosti. Ako su eksperimenti propali, najmanje zbog svoje a najviše zbog grešaka države i politike, ne smeju više propadati i ljudi i imovina koji u njima još uvek postoje. Predlažemo hitnu transformaciju ovih sistema, jasno podvlačenje crte u poslovanju, definitivno razjašnjavanje svojinskih odnosa i obezbeđivanje održivog nivoa veličine tih sistema.
Oni koji rade ne mogu da izdržavaju skupu državu i tuđ nerad. Zato se odmah moraju sniziti i inače visoki porezi i doprinosi na zarade i druge vrste prihoda stečenih radom. Opstanak ovakvih dažbina nas sve gura u sivu ekonomiju.
Nekontrolisani monopoli poskupljuju naše živote, a svaku ekonomsku meru pretvaraju u sopstveni profit. Zato se odmah mora krenuti u razbijanje postojećih monopola i razvijanje konkurencije na tržištu kroz:

  • bolji, a ne samo novi Antimonopolski zakon
  • pravi, a ne samo novi Zakon o zaštiti potrošača
  • mere za jačanje konkurencije
  • zabranu sporazuma o podeli tržišta
  • bržu liberalizaciju trgovinskih odnosa sa tržištima regiona i EU
  • kažnjavanje zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu
  • privatizaciju monopolističkih javnih preduzeća efikasniju sudsku zaštitu
  • zabranu dovođenja dobavljača u podređeni položaj

Predlažemo uvođenje dvovalutnog sistema za pojednostavljeno poslovanje i zaštitu privrede od nepredvidivih promena kursa. Sistem naplate PDV-a mora biti promenjen i postavljen u korist zdravog dela privrede. Sada se PDV obračunava i naplaćuje od privrede unapred, u momentu izdavanja računa za isporučenu robu ili izvršenu uslugu.
Tako privreda kreditira državu, a jači i silniji na tržištu sav teret poslovanja i rizika u izmirenju obaveza prebacuju na svoje dobavljače ili kupce kao krajnje potrošače. To je neodrživo i kada je situacija na tržištu uobičajena. U okolnostima krize i opšte nelikvidnosti to je pucanj u ostatke zdrave ekonomije. Privreda i građani kreditiraju državni budžet, a sama država duguje svima. Zato LDP traži promenu sistema PDV-a i uvođenje naplate tek po realizaciji posla i naplati potraživanja. Pored toga, država mora da omogući i poreske kredite izvoznoj privredi.

LDP : 2009
MANJE PROPISA, JEDNOSTAVNIJI POSTUPAK, STROGA KONTROLA

Ništa nam ne znače gomile zakona koji služe kao spomenik dnevnoj politici, slepom prepisivanju tuđih pravila i ignorisanju životnih i poslovnih potreba građana i ekonomije. Zato želimo da uvedemo:

  • jednostavnu proceduru za usaglašavanje propisa sa pravilima EU
  • ozbiljnu raspravu o zakonima na skupštinskim odborima
  • obaveznu analizu dobiti i troškova u sprovođenju procedura
  • jednostavniju administraciju za čiste i etične privrednike, strogu kontrolu za one koji su problematični
  • biznis-rendgen proceduru: efikasno telo koje vode predstavnici malog i srednjeg biznisa za ocenjivanje i predlaganje pojednostavljivanja postojeće procedure i administracije
Komentari
Ostavite komentar Pristigli komentari (0)

Ne postoje komentari za vest. Budi prvi koji će komentarisati!